Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

Um frjįls višskipti

free_tradeKanadķski rithöfundurinn John Ralston Saul hélt žvķ fram ķ ręšu aš frjįls višskipti vęru ekki leišin til aukinnar hagsęldar. Hann hélt žvķ fram ķ sömu ręšu aš besta leišin aš hagsęld žjóša vęri aš setja upp nógu skżr lög um millirķkjavišskipti og jafnvel višskiptahindranir sem kęmu ķ veg fyrir yfirburšastöšu stórfyrirtękja į alheimsmarkaši.

Ralston Saul endurspeglar hér višhorf margra vinstri manna og žeirra sem almennt eru į móti hnattvęšingunni. Hann heldur žvķ fram aš hnattvęšingin sé rekin įfram į gręšginni einni saman og ķ staš žess aš stórfyrirtęki hafi rįšandi markašsafl ķ sķnu eigin landi nįi žau rįšandi markašsafli į alžjóšamörkušum og minnka žannig frelsi manna til athafna og draga śr möguleikanum į velferšaržjónustu rķkja. Hann bendir į aš fyrirtęki sem įšur hafi borgaš 45% tekjuskatt borgi nś ķ flestum löndum undir 20% skatt og žaš sé til komiš af žvķ rķkin vilja vera ,,samkeppnishęf į alžjóšamarkaši.” Saul heldur žvķ fram aš vegna žessara ,,lįgu” skatta sé žvķ minna fjįrmagn sem rķkin hafa til aš sinna velferšaržjónustu og menntamįlum.

Allt fjįrmagniš er aš hans mati komiš ķ hendurnar į žeim fįu sem hafa yfirtekiš markašinn. Andstęšingar hnattvęšingar telja aš aušur žjóšanna safnist į fįar hendur eftir žvķ sem hnattvęšingin sé meiri. Meš hugmyndina aš ,,jafna” auš manna og žjóša aš leišarsljósi hafa žeir beitt sér gegn frjįlsum višskiptum og afnįmi višskiptahindranna.

Saul heldur žvķ einnig fram, sem er mjög athyglisvert og vel žess virši aš skoša, aš stjórnmįlamenn séu aš afhenda alžjóšafyrirtękjum völd sķn meš žvķ aš opna fyrir frjįls višskipti sem żta undir frekari hnattvęšingu. Hann spyr hvernig fyrirtęki ętli sér aš reka velferšarkerfi? Stjórnmįlamenn og leištogar žjóšanna vita aš hans mati hvaš žjóšinni er fyrir bestu og hvernig kerfi žarf aš reka ķ sķnu eigin heimalandi. Hann telur aš fyrirtęki eša ,,markašurinn” sé ekki hęfur til aš taka įkvaršanir um slķkt. Fyrirtęki sjįi ekki um aš reka velferšarkerfi einstakra žjóša eša sjį žeim fyrir menntun.

Af hverju hnattvęšing
Mišstżringu stjórnmįlamanna af daglegu lķfi borgarans hefur veriš aflétt aš miklum hluta. Mörg stór rķkisfyrirtęki hafa veriš seld, mį žar helst nefna rķkisbankana tvo og nś nżlega Landssķmann. Svipuš žróun hefur įtt sér staš erlendis. Žegar einkaašilar eignast fyrirtękin (eša stofna sķn eigin) žį hafa žeir fullkomiš frelsi til aš hefja śtrįs og athafna sig į alžjóšavķsu. Ķslensku bankarnir, Baugur, Össur, Marel og fleiri fyrirtęki hafa frelsi til aš athafna sig erlendis.

Įstęšan fyrir hnattvęšingunni er eins og įšur hefur komiš fram aš rķkin sjį sér hag ķ žvķ aš stunduš séu frjįls alžjóšavišskipti. Jafnvel žó aš einstaka rķki neiti af pólitķskum įstęšum aš gefa eftir höft sķn į įkvešnar vörur (til dęmis Ķslendingar meš sjįvarśtveg og Frakkar meš landbśnaš) žį er ķ heildina litiš višurkennt aš frjįls višskipti efla hag žjóšanna. Žaš eru ekki rķkin sjįlf sem standa ķ alžjóšvišskiptunum heldur leyfa žau fyrirtękjunum aš sjį um slķkt.

En af hverju? Nįlgumst viš višskipti viš žrišja heiminn af kęrleikanum einum saman? Lķklega ekki. Viš leitumst ekki žvķ aš skipta viš rķki af žvķ aš okkur žyki svo vęnt um fólkiš žar. Hér skal nś ekki gert lķtiš śr bróšurkęrleikanum en hafa ber ķ huga aš manninum er einungis hęft aš žykja vęnt um sķna nįnustu, maka, börn, ęttingja og svo framvegis, jafnvel žjóš ef žjóšin er lķtil eins og Ķsland. Nei, žjóširnar sjį sér žaš ķ hag aš stunda višskipti sķn į milli. Jafnvel žó aš hlżtt sé hugsaš til fįtęku landanna ķ sušri og austri, er ljóst aš žaš er beggja hagur aš višskipti eigi sér staš milli žeirra og ,,okkar.”

Žaš mįl vel vera aš vinstri menn hafi eitthvaš til sķns mįls žegar žeir segja aš einstaka fyrirtęki hafi rįšandi markašsstöšu į alheimsmarkaši vegna hnattvęšingarinnar. Žį skal hins vegar minnast į aš markašurinn er opinn og ķ raun og veru endalaus. Žaš er alltaf hęgt aš stofna nż fyrirtęki og hefja rekstur. Žaš gildir sama lögmįla ķ alžjóšavišskiptum um samkeppni eins og annars stašar. Žaš er alveg rétt hjį John Ralston Saul aš fyrirtęki sjį ekki um aš reka velferšar- og menntakerfiš. En hann gleymir žvķ aš frjįls millirķkjavišskipti auka hagsęld žeirra žjóša sem taka žįtt ķ žeim og skila fjįrmagni ķ rķkiskassann žó svo aš žaš fjįrmagn sé ekki innheimt meš beinni skattheimtu. Žaš er ljóst aš sósķalisminn hefur blindaš Saul aš öllu leyti. Hagsęld millirķkjavišskipta hefur ekkert meš hęgri-vinstri stjórnmįl aš gera. Hagsęld af millirķkjavišskiptum er stašreynd.

Og žį er žaš stóra spurningin, stafar lżšręšinu ógn sökum hnattvęšingar? Svar mitt er aš svo sé ekki. Eins og įšur sagši hafa stjórnmįlamenn minnkaš ķtök sķn og žį sérstaklega ķ višskiptum. Stjórnmįlamenn geta ķ einhverjum tilvikum leyst įgreining um višskiptasamninga milli rķkja og mótaš stefnu alžjóšavišskipta. Žaš eru hins vegar žeir einkaašilar sem višskiptin stunda sem sjį um restina.

Lżšręšinu stafar frekar ógn af alžjóšastofnunum eša fyrirbęrum eins og Evrópusambandinu. Žegar lķtill hópur manna tekur afdrķfarķkar įkvaršanir fyrir fjöldann įn žess aš vera kosinn (lķkt og framkvęmdarrįš ESB gerir) er alltaf hętta į aš lżšręšiš sé į undanhaldi. Hér skal ekki fullyrt aš slķkt eigi sér staš hvorki hjį Sameinušu žjóšunum eša Evrópusambandinu en hęttar er vissulega fyrir hendi. En eins og komiš var aš hér įšur er alžjóšakerfiš aš mestu stjórnleysa og žvķ lķtil hętta į aš lżšręšinu sé ógnaš.

Gķsli Freyr Valdórsson
gislifreyr(a)simnet.is


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Įgśst 2017
S M Ž M F F L
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband